U jeku velikog prelaska na rad na daljinu i hibridne modele rada, pojavljuje se novi trend - "tihi godišnji odmori". Ovaj trend odražava dublju promjenu u načinu na koji zaposleni danas gledaju na ravnotežu između posla i privatnog života te zadovoljstvo poslom.

Šta su tihi godišnji odmori?

Tihi godišnji odmori opisuju situacije u kojima zaposleni odlaze na odmor bez formalne najave ili potpunog isključivanja sa posla. Ovaj trend je posebno prisutan među milenijalcima, mijenjajući dinamiku na radnom mjestu. Tradicionalni pojmovi odmora se dovode u pitanje jer se milenijalci bore sa strahom od osude zbog uzimanja pauze.

Zašto zaposleni ne koriste plaćeni godišnji odmor?

Amit Vasistha, osnivač i CEO kompanije MyGALF, objašnjava ključne razloge: “Strah da će biti percipirani kao lijenčine, preveliko radno opterećenje i pritisak da uvijek budu dostupni,” sve to doprinosi oklijevanju da koriste plaćeni godišnji odmor (PTO) dane. Zaposleni brinu da će izgledati nezainteresirano ili kao da im nedostaje posvećenost, što ih navodi na tihi godišnji odmor kao mehanizam suočavanja sa nejasnim granicama u hibridnom radnom okruženju, piše The Indian Express.

Kultura stalne dostupnosti

Studija Američke psihološke asocijacije iz 2023. godine pokazala je da 60 posto zaposlenih ima poteškoća sa isključivanjem tokom odmora. Taj strah od zaostajanja ili percipirane manje posvećenosti podstiče ovo ponašanje. Tridesettrogodišnji softverski inženjer objašnjava: “Bojim se da ću propustiti projekte. Stalno se borim između želje za odmorom i osjećaja krivice zbog odvajanja od posla.”

Dodatno pogoršavajući ovaj problem, studija Harvard Business Reviewa iz 2023. godine otkrila je da 55 posto zaposlenih osjeća da je stalna povezanost norma zbog napretka u komunikacijskoj tehnologiji. Alati kao što su Slack, Zoom i email brišu granice između posla i slobodnog vremena.

“Tihi” godišnji odmori: Dvostruki mač

Ovaj trend značajno utiče i na zaposlene i na poslodavce. Nemogućnost potpunog isključivanja može dovesti do sagorijevanja, smanjenog zadovoljstva poslom i mentalnih problema zaposlenih. Kako Amit naglašava, “Kada se zaposleni ne isključe u potpunosti, propuštaju blagodati pravog odmora,” što na kraju šteti produktivnosti i blagostanju.

Poslodavci nisu imuni na negativne strane. Tihi godišnji odmori mogu dovesti do smanjenog blagostanja i angažmana zaposlenih, što utiče na dugoročnu zadržavanje kadrova i produktivnost.

work

Kako postići pravu ravnotežu između posla i privatnog života?

i. Politike prisilnog isključivanja

Smita Shetty Kapoor, CEO kompanije Kelp, predlaže implementaciju politika kao što su obavezni periodi odmora. Na primjer, dvosedmični odmor sa obaveznim predavanjem laptopa i ograničenim pristupom radnim alatima može osigurati pravi odmor i podržati blagostanje zaposlenih.

ii. Vođenje primjerom

Vasistha naglašava važnost liderstva kroz primjer. “Lideri bi trebali uzimati svoje odmore i potpuno se isključiti, pokazujući da je to prihvatljivo i korisno.”

iii. Otvorena komunikacija i osiguranje o radnom opterećenju

Vasistha dalje sugerira otvorenu komunikaciju. Poslodavci mogu olakšati strahove zaposlenih naglašavajući važnost odmora i uvjeravajući ih da će posao biti obavljen u njihovom odsustvu.

iv. Prakticiranje digitalnog detoksa

Iako tehnologija može zamutiti granice između posla i privatnog života, može se koristiti i za podršku ravnoteži između posla i privatnog života. Alati koji omogućavaju efikasno upravljanje zadacima i saradnju mogu smanjiti potrebu za stalnom povezanošću.

v. Promocija kulture ravnoteže na radnom mjestu

Stvaranje radne kulture koja vrednuje ravnotežu i blagostanje iznad stalne dostupnosti je ključno. Ovo se može postići kroz redovne wellness programe, podršku za mentalno zdravlje i priznavanje važnosti odmora.

Kako dalje?

U suštini, tihi godišnji odmori predstavljaju suptilnu, ali značajnu promjenu u dinamici na radnom mjestu, odražavajući šire promjene u načinu na koji pristupamo radu i privatnom životu. Kako se ovaj trend nastavlja razvijati, i zaposleni i poslodavci moraju prepoznati njegov uticaj i preduzeti proaktivne korake ka stvaranju zdravijeg, održivijeg radnog okruženja.

Promoviranjem jasnih granica, ohrabrivanjem stvarnog odmora i promišljenom upotrebom tehnologije, organizacije mogu podržati svoje zaposlene u postizanju bolje ravnoteže između posla i slobodnog vremena, što na kraju vodi do angažovanijeg i produktivnijeg tima.

Kultura stalne dostupnosti

"Tihi" godišnji odmori: Novi trend u ravnoteži između posla i privatnog života

Komentari (0)